U današnjoj se zdravstvenoj literaturi, kako popularnoj, tako i stručnoj, vrlo često naglašava važnost pojmova poput prevencije, preventivne medicine i preventivnih pregleda. Podsjetimo se stoga zbog čega je prevencija važna i zašto preventivni pregledi mogu spasiti život.
Preventivna medicina (lat. praevenio, prethoditi, preduhitriti) je znanstvena medicinska disciplina čiji je cilj unaprjeđenje i očuvanje zdravlja, te sprječavanje bolesti. Svrha je preventivne medicine pravodobno prepoznati bolest i provesti liječenje kojim se sprječavaju smrt, invaliditet, oštećenja i smanjivanje kvalitete života.
Prevencija označava sve postupke kojima se bolest sprječava, odnosno onemogućava. Provedbom preventivnih aktivnosti nastaju rezultati koji postaju vidljivi tek nakon duljih vremenskih razdoblja, a očituju se produženim životnim vijekom/očuvanim godinama života, poboljšanom kvalitetom života, očuvanom radnom sposobnošću pojedinaca i zajednice, te konačno i smanjenjem ukupnih troškova zdravstvene zaštite. Mudra narodna izreka „Bolje spriječiti, nego liječiti“ najbolje opisuje važnost prevencije bolesti.
Preventivni pregledi su cjeloviti i temeljiti zdravstveni pregledi pojedinaca koji se provode u svrhu pravodobnog otkrivanja početnih, nama nevidljivih bolesti, odnosno bolesti koje još ne pokazuju simptome. Pri tome je ključno postaviti ranu dijagnozu bolesti jer povećava šansu uspješnog liječenja fokusirajući se na otkrivanje oboljelih što je ranije moguće. Rana dijagnoza poboljšava ishode liječenja jer osigurava zdravstvenu skrb u ranom stadiju bolesti i time predstavlja važnu javnozdravstvenu strategiju u borbi protiv bolesti. Svako odlaganje pristupa zdravstvenoj skrbi, osobito kod zloćudnih bolesti, dovodi do otkrivanja bolesti u kasnom stadiju. Posljedično se smanjuje stopa preživljavanja, liječenje postaje skuplje, javljaju se nepopravljiva oštećenja, a često je neizbježan i smrtni ishod.
Jedna od najvažnijih mjera preventivne, ali isto tako i suvremene medicine, jest probir. Probir (engl. screening) predstavlja prepoznavanje osoba pod povećanim rizikom za nastanak određene bolesti. Probir se provodi različitim medicinskim testovima (npr. PAPA test, mamografija, test na nevidljivo krvarenje u stolici i sl.), koji trebaju biti učinkoviti, prilagodljivi traženim uvjetima, neškodljivi, sigurni i razmjerno jeftini.
Većinu preventivnih zdravstvenih pregleda možete obaviti kod izabranog liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (specijalisti pedijatrije, obiteljske medicine i ginekologije, te stomatolozi). Iako se većina osoba izabranom liječniku najčešće obraća u slučaju bolesti, važno ga je posjetiti zbog predostrožnosti i kako biste pravodobno rješili potencijalni zdravstveni problem. Posebnu vrstu preventivnih pregleda predstavljaju sistematski pregledi koji se obavljaju u određenoj dobnoj skupini i koji imaju specifičan cilj – otkriti bolest u što ranijem stadiju, a kod djece otkriti moguće poteškoće u psihomotornom razvoju. U pedijatrijskim ordinacijama provode se sistematski pregledi novorođenčadi, dojenčadi i djece do 7. godine života, u okviru kojih se obavlja i cijepljenje djece prema Kalendaru cijepljenja. U navedenoj dobi obavljaju se i specifični specijalistički preventivni pregledi (ortopedski pregled, pregledi vida, sluha te stomatološki pregledi). U školskoj dobi (osnovna i srednja škola) i kod mladih (studenti) sistematske preglede obavljaju specijalisti školske medicine. U odrasloj dobi od preventivnih pregleda u ordinaciji obiteljskog liječnika možete obaviti mjerenje krvnog tlaka, razinu šećera/glukoze, kolesterola, triglicerida i hemoglobina u krvi te antropometrijska mjerenja (visina, težina i indeks tjelesne mase). Važno je upozoriti liječnika i na nazočnost nespecifičnih znakova poput naglog gubitka ili porasta težine, prisustva oteklina, madeža, promuklosti, kašlja, iscjetka, krvarenja, promjena u stolici, nesanice, kao i na znakove mentalnih promjena. U dobi iznad 40 godina potrebno je napraviti i preventivni pregled vida kao i pregled za otkrivanje glaukoma kod oba spola, mamografiju (ako već ne postoje rizici za rak dojke) kod žena i urološki pregled (digitorektalni pregled i test PSA) kod muškaraca.
Osim navedenih preventivnih pregleda, u Republici Hrvatskoj u tijeku je provedba tri besplatna preventivna programa usmjerena prema najčešćim zloćudnim bolestima i to Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obuhvaća sve žene u dobi 50-69 godina, kojima se temeljem mamografskog probira svake dvije godine mogu otkriti tumori i druge promjene dojke, prije nego se pojavi opipljiva krvžica na dojci odnosno drugi simptomi tumora.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice obuhvaća sve žene u dobi 20-64 godine, koje se pozivaju na obavljanje PAPA testa svake tri godine. Papa test je jednostavna, neinvazivna pretraga kojom se uzima obrisak rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Kao rezultat testa mogu se pronaći promijenjene stanice u ranom stadiju koje se mogu lako odstraniti, tako da se ne razviju u rak.
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva obuhvaćeni su žene i muškarci u dobi 50-74 godine života, kojima se stolica testira na nevidljivu krv. Sve osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se na kolonoskopski pregled u određenu zdravstvenu ustanovu kako bi im se otkrio uzrok pronalaska krvi u stolici. Ovisno o kolonoskopskom nalazu, kao i uzroku krvarenja u stolicu, osobe se upućuju na daljnji specifičan tretman/liječenje.
Vrijednost preventivnih pregleda i preventivnih aktivnosti često se podcjenjuje, iako predstavlja korak naprijed u poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite, kao i kvalitete života pojedinca.
Stoga se odazovite na preventivne pregleda – mogu Vam spasiti život!