Naša Klinika

RADIOLOGIJA

dr Sara Lubura, specijalista radiologije

Rođena 15. decembra 1977. godine. Studirala na Univerzitetu u Novom Sadu, Medicinski fakultet.

Godine 2012. uspješno položen specijalistički ispit iz radiologije na Univerzitetu u Beogradu. Pohađala mnoge edukacije.

Trenutni član Urduženja radiologa Srbije i Evropskog udruženja radiologa. Autor i koautor nekoliko prezentovanih radova na domaćim kongresima.

Ultrazvučni pregled je potpuno bezopasna metoda pregleda organa.

Tehnika pregleda se zasniva na zvučnim talasima visoke frekvencije koji prolaze kroz tkiva i organe, odbijaju se različitom brzinom, vraćaju se ka sondi i prikazuju  na ekranu. Dobijenu  sliku  edukovani  ljekar  analizira i donosi zaključke.

Ultrazvuk danas predstavlja jednu od polaznih dijagnostičkih metoda koja je potpuno bezbjedna, neškodljiva, dostupna i  bez do sada  zabilježenih  rizika i neželjenih  efekata.

Koristeći aparate najnovije generacije u Našoj  klinici pružamo sljedeće usluge:                               

  • Ultrazvučni pregled abdomena
  • Ultrazvučni pregled male karlice
  • Ultrazvučni pregled urotrakta
  • Ultrazvučni pregled vrata  
  • Ultrazvučni pregled štitne žlijezde
  • Ultrazvučni pregled pljuvačnih žlijezdi
  • Ultrazvučni pregled ingvinalnih regija
  • Ultrazvučni pregled pazušnih regija 
  • Ultrazvučni pregled dojki
  • Iglenu biopsiju dojke /CNB/                  
  • FNAB/FNAC /fine needle aspiration biopsy/cytology/

Kada treba uraditi ultrazvučni pregled abdomena i koji organi u stomaku se mogu pregledati ultrazvukom?

Organi  trbuha i male karlice koji su dostupni za ultrazvučni pregled su: jetra, ž kesa i ž. putevi, gusterača, slezina, bubrezi, nabdubrežne žljezde, m. bešika, prostata, jajnici, materica, krvni sudovi abdomena, limfne  žljezde retoperitoneuma.

Za preglede pojedinih ograna digestivnog trakta (želudac, tanko i debelo  crijevo) ultrazvuk nije metoda izbora jer su ispunjeni vazduhom koji odbija ultrazvučni  talas. Navedeni organi se pouzdanije i preciznije pregledaju  drugim  radiološkim i  endoskopskim  metodama.

Ultrazvuk je  često jedna od prvih pretaga koja se koristi ako postoji  sumnja na patološka stanja  u trbušnoj  duplji  kod:

  • bola u trbuhu,
  • oticanja trbuha,
  • pojave žutice,
  • patoloških rezultata lab analiza

Kada treba uraditi  ultrazvučni  pregled  urotrakta?

Ultrazvuk urotrakta treba napraviti u slučaju pojave simptoma kao što su

  • poremećaji mokrenja,
  • bolovi i pečenje kod mokrenja,
  • bolovi u lumbalnim ložama,
  • zamućen izgled mokraće,
  • pojava edema(otečenost nogu ili ruku)

Kada treba uraditi ultrazvučni pregled štitne žlijezde?

Najčešći simptomi zbog kojih se pristupa ultrazvuku štitnjače su:                                                                              

  • konstantan umor koji traje duže vrijeme te ne prolazi niti nakon odmora
  • tahikardija, ubrzana probava, glavobolje, bolovi u zglobovima, znojenje, mršavljenje
  • osjećaj depresivnosti također može biti znak bolesti štitnjače, a možemo ga opisati kao dugotrajno loše raspoloženje uslijed kojeg dolazi do otežanog spavanja, lošeg apetita te gubitka interesa za aktivnosti koje su vas prije veselile
  • kod poremećaja srčanog ritma, srčane frekvence, povišenog krvnog pritiska, povišenog nivoa masti u krvi, kod pojedinih hematoloških i onkoloških oboljenja
  • u slučaju teškoća prilikom disanja, gutanja ili govora
  • u slučaju nasljedne predispozicije za bolesti štitne žlijezde
  • kao postoperativna kontrola

Kada treba uraditi  ultrazvučni pregled vrata i pljuvačnih žljezda?

Ultrazvučni pregled vrata se radi kod:

  • pojave izraslina na vratu
  • pojave crvenila i bola na vratu
  • uvećanih limfnih čvorova na vratu
  • izrazite suvoće usta,
  • sumnje na postojanje kamena u izvodnim kanalima pljuvačnih žlijezda,
  • praćenja efekata terapije
  • postojanja urođenih anomalija
  • povreda i dr.

 

Kada treba uraditi ultrazvučni pregled prepona?

Ultrazvučni pregled prepona treba uradi ako:

  • napipate promjenu u preponi
  • osjetite bol u preponi
  • postoji sumnja na preponsku kilu
  • u sklopu sistemskih i hematoloških oboljenja
  • kod kontrolnih onkoloških pregleda

 

 Kada treba uraditi ultrazvučni pregled dojki?

  • Ultrazvučni pregled se koristi kao prva dijagnostička metoda u ranom otkrivanju raka dojki kod žena mlađih od 40god, gdje dominira žljezdana struktura dojke zbog koje je pouzdanost mamografije smanjena, a sa druge  strane  se izbjegava zračenje  tkiva dojke  u mlađem životnom  Preporuka je  da svaka  žena od 25-te  godine  života jednom godišnje uradi  preventivni  ultrazvučni  pregled, posebno ako je u bližoj  porodici bilo maligniteta dojke.
  • Ultrazvučni pregled se koristi kao prva dijagnostička metoda kod žena koje su na hormonalnoj terapiji jer one imaju više žljezdanog tkiva, što oteževa da se promjena vidi  na mamografiji.
  • Ultrazvučni pregled se koristi kao dijagnostička metoda kod trudnica jer nema zračenja.
  • Ultrazvučni pregled se koristi kao prva dijagnostička metoda kod pregleda dojki kod muškaraca.
  • Ultrazvučni pregled se koristi kao prva dijagnostička metoda kod žena sa silikonskim implantatima.
  • Ultrazvučni pregled se koristi u toku dijagnostičkih procesura, citoloških i histoloških biopsija kod terapijskih punkcija (ciste, apscesi, evakuacija seroma, hematoma, galaktocela).
  • Nakon operacije dojki, ultrazvuk je neophodan u procjeni postoperativnih komplikacija, otkrivanju recidiva bolesti, procjeni  širenja  osnovne 

 Kada treba uraditi ultrazvučni  pregled pazušnih jama?

  • ako je pacijent osjetio bol, napipao otok ili bilo kakvu promjenu u predjelu pazuha,
  • u sklopu preventivnih i kontrolnih pregleda dojki kod žena i muskaraca,
  • u sklopu kontrolnih pregleda kod onkoloških pacijenata (najčešće kod karcinoma dojke),
  • kod praćenja sistemskih i hematoloških oboljenja,
  • u sklopu punkcije i biopsije promjena na pazušnoj jami

Šta je core biopsija dojke i zašto je važna?

Zadnjih godina core biopsija postala je jedna od najvažnijih metoda u dijagnostici suspektnih procesa dojke. Core biopsija dojke je uzimanje uzoraka tkiva dojke ili limfnog čvora širokom iglom, pod kontrolom ultrazvuka. Uzorci se potom šalju na patohistološku analizu.

Analizom tkiva dobivenog core biopsijom precizno se određuju karakteristike bioptiranog tkiva i u skladu sa dobijenim nalazom može se planirati vrsta i tok daljeg liječenja.                                                                                       

Postupak je manje invazivan u odnosu na hiruršku biopsiju, traje kraće i ne ostavlja ožiljke.